Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, kao i sve žrtve Domovinskog rata i ove godine dolazi u vrijeme nepovoljne epidemiološke situacije te će se program obilježavanja održati 17. 11. (srijeda) u organizaciji Grada Slatine, slatinske HVIDRA-e, Pučkog otvorenog učilišta Slatina i Turističke zajednice Grada Slatine, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, ali dostojno i s puno pijeteta kao dosadašnjih godina.

Organizatori pozivaju građane da u 17:30 h dođu upaliti lampione uz prigodnu molitvu kod Križa u Parku 136. slatinske brigade, ali i pogledaju u 17:45 h bakljadu navijačkih skupina u čast svih poginulih branitelja i civila koji su živote utkali u našu lijepu Domovinu. Također, u 18:00 h Kino Slatina, dan nakon ekskluzivne premijere, donosi film Jakova Sedlara „Plavi kaputić – 30 godina poslije“ o djevojčici koja je postala simbol stradanja grada Vukovara, Željki Jurić Mitrović, a čije su slike tih tužnih dana hrvatske povijesti obišle svijet. Ulaz u kino moguć je uz predočenje COVID potvrde.

Osim svega navedenog, građane se poziva da upale lampione na prozorima svojih domova jer – Vukovar i Škabrnju nikad ne smijemo zaboraviti!

Tko pjeva zlo ne misli, Ciguli miguli, Vuk samotnjak i dokumentarci Krste Papića u nezavisnim kinima diljem Hrvatske

Zavirite u druge kulture i živote diljem svijeta kroz audiovizualne arhive: briljantni hrvatski filmovi su dostupni u Kino Slatini potpuno besplatno od 29. do 31. listopada 2021.

Zbog važnosti očuvanja audiovizualne baštine za sljedeće naraštaje Kino mreža će u partnerstvu s Hrvatskim državnim arhivom/Hrvatskom kinotekom od 27. do 31. listopada 2021. po peti put održati program povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine koji se diljem svijeta tradicionalno obilježava od 2005. godine, kada ga je utemeljio UNESCO.

Publika će tako moći pogledati tri digitalno restaurirana hrvatska filma među kojima i najpoznatiju hrvatsku ljubavnu komediju „Tko pjeva zlo ne misli“ (Krešo Golik, 1970.) i uplesti se u zgode i nezgode zagrebačke obitelji Šafranek.

Film je nastao prema noveli „Iz dnevnika malog Perice“ Vjekoslava Majera. U Zagrebu polovicom 1930-ih živi obitelj Šafranek – Franjo, Ana i sin Perica. Ana upozna gospodina Fulira, koji joj se počne udvarati, iskorištavajući njeno nezadovoljstvo brakom. Franjo, nesvjestan te činjenice, odluči spojiti Fulira s Aninom sestrom Minom.

Na programu je i hrvatski dugometražni film iz 1952. godine koji je u bunkeru proveo 25 godina da bi na koncu bez velike pompe 30. travnja 1977. dobio dozvolu za javno prikazivanje. Radi se o filmu „Ciguli miguli“ redatelja Branka Marjanovića i scenarista Jože Horvata.

Film je 2011. restauriran, a prati lik Ivana Ivanovića, funkcionara Komunističke partije koji dolazi u provincijski gradić kao zamjenik odsutnog referenta za kulturu. Ivanović je fanatično revan u nastojanju da kulturni život gradića reformira u skladu sa socijalističkim idealima, pa ukida svih pet glazbenih društava, nastojeći ih objediniti u jedno, i daje nalog da se s gradskog trga ukloni spomenik slavnome pokojnom mjesnom skladatelju Ciguliju Miguliju jer nije politički podoban. Međutim, građani – a posebno mladi – ne prihvaćaju Ivanovićeve poteze i odlučno im se odupiru.

Popularni film Obrada Gluščevića, „Vuk samotnjak“, osvojio je Srebrnu arenu i Jelena na pulskom festivalu 1972., a iste godine osvojio je i nagrade na više međunarodnih festivala. Dječak Ranko iz jednog malog sela u Lici u šumi pronalazi ozlijeđenog njemačkog ovčara zaostalog iz rata. Brižljivo mu je previo rane i nazvao ga Hund, prema natpisu „Militär Hund“ koji je visio o njegovom vratu. No Hund se plaši ljudi te ostaje u svom šumskom skrovištu. Nedugo zatim tor s ovcama u kojem se našao i Ranko napao je vuk samotnjak. Ovaj obiteljski film slovi kao jedan od najboljih hrvatskih dječjih filmova ikad snimljenih.

Na programu su i kratkometražni dokumentarni filmovi jednog od najznačajnijih redatelja hrvatske kinematografije, Krste Papića. Publika će tako imati priliku vidjeti briljantne dokumentarne filmove poput: „Halo München“, „Čvor“, „Kad te moja čakija ubode“, „Nek se čuje i naš glas“ i „Mala seoska priredba”.

Iako su vrijedan povijesni izvor, audiovizualni zapisi (pokretne slike i snimljeni zvuk) u stalnoj su opasnosti od propadanja. Brojni materijali nepovratno su izgubljeni zbog zanemarivanja, prirodnog propadanja i tehnološke zastarjelosti. Upravo zato posebna pažnja pridaje se podizanju svijesti o važnosti audiovizualnih dokumenata kao sastavnog dijela nacionalnog identiteta svake zemlje te se upozorava na hitnu potrebu njihove zaštite.

Program povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine održava se u partnerstvu Kino mreže i Hrvatskog državnog arhiva/Hrvatske kinoteke uz financijsku podršku Zaklade Kultura nova i Hrvatskog audiovizualnog centra. Svi materijali koji se koriste za održavanje programa arhivsko su gradivo iz zbirke Hrvatskog državnog arhiva.